Oslobođenje

Vrhovni štab je na temelju vojno-političke procijene težište ratnih operacija u ljeto 1944. godine preselio u Srbiju. U to vrijeme trajale su i borbe za oslobođenje Dalmacije koja je nakon Kninske operacije, u kojoj je neprijatelj do kraja poražen, oslobođena.

Ubrzo je uspostavljena veza sa Crvenom armijom, a zajedničkim rukovođenjem i u zajedničkim borbama uskoro je oslobođena cijela Srbija. U tome su pomogli i borci iz svih jugoslavenskih republika. Kako je Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije imala dovoljno snage da sama vodi borbu, privremenim dolaskom Crvene armije ta borba je, uz ogromne žrtve Crvene armije u borbama, znatno ubrzana. Uz njenu pomoć probijen je i Srijemski front gdje su se neprijatelji snažno utvrdili, a gdje je borba trajala do 12. travnja 1945. godine. Reorganizacijom Narodnooslobodilačke vojske i partizanskih odreda Jugoslavije, stvorena je Prva Jugoslavenska armija (JA) NOVJ, a uskoro Druga i Treća. Vrhovni štab Narodnooslobodilačke vojske i partizanskih odreda Jugoslavije (VŠ NOV i POJ) preimenovan je 1. ožujka 1945. godine u Generalštab Jugoslavenske armije (GŠ JA). Istovremeno je i GŠ NOV i POH dobio naziv Glavni štab Jugoslavenske armije za Hrvatsku (GŠ JAH). Na isti način preimenovani su i ostali glavnih štabovi u Jugoslaviji.

Nakon proboja Srijemskog fronta oslobađano je mjesto za mjestom, grad za gradom. Nezaustavljivim prodiranjem Narodnooslobodilačke vojske sa zapada zemlje, partizani su bili nadomak Zagreba. Glavni grad Hrvatske, Zagreb, oslobođen je 8. svibnja 1945. godine.

Kolona, koja se još u Zagrebu formirala od ustaško-domobranske vojske, crnogorskih četnika, vojnika nacističke Njemačke i civila, polako je kretala prema Sloveniji. Povlačeći se po obroncima Zagrebačke gore, ustaše su činile posljednje zločine nad hrvatskim stanovništvom na periferiji grada.

Devetog svibnja nacistička Njemačka potpisala je bezuvjetnu kapitulaciju na koju se njemački generali, u povlačenju kroz Sloveniju, nisu obazirali. Njihov jedini cilj bio je dokopati se Njemačke, ili bar Amerikanaca, a nipošto ne pasti u ruke Crvene armije ili Jugoslavenske armije koje su nebrojeno puta svjedočile nacističkim zločinima. To je išlo i na ruku ustašama. Razne kolone prema Bleiburgu brojale su oko 300.000 raznih izdajica, okupatora i civila. Ogorčeni zločinci vodili su teške borbe cijelim putem, posebno kod Dravograda i Slovenjgradeca, imajući pritom velike žrtve, ali i odgovornost za smrt velikog broja civila. Žrtve bi bile i veće da je NOVJ koristila zrakoplovstvo. Upravo iz obzira prema onim prisilno odvedenim nedužnim civilima, korišteno je drugo naoružanje i produžene borbe zbog čega je NOVJ imala velik broj poginulih i ranjenih boraca. Polako su se počele predavati veće ili manje grupe civila i u borbama je zarobljen velik broj neprijateljskih jedinica.

Tijekom 15. svibnja, samo dio ogromne kolone, oko sto i dvadeset tisuća vojnika i civila došlo je na Bleiburško polje kako bi se predali. Ustaški pregovarači htjeli su se predati Saveznicima, no oni su njihove zahtjeve odbili i pozvali zapovjednike NOVJ da iznesu ustaškim pregovaračima uvjete predaje. Malo poslije šesnaest sati počela je bezuvjetna kapitulacija, a nešto prije toga u ruke partizana pala je i kompletna ustaška vlada. Samo najokorjeliji zločinci nisu pristali na predaju pa su pobjegli. Tako je sedam dana nakon što je u Europi završen Drugi svjetski rat, i u Hrvatskoj i Jugoslaviji završio slavni Narodnooslobodilački rat zarobljavanjem glavnine ustaške zločinačke mašinerije koja je donijela samo smrt, patnju i stradanje.

U Narodnooslobodilačkom ratu u Hrvatskoj sudjelovalo je 227.474 boraca, od čega je 64.564 boraca poginulo. Sudjelovalo je i 43.660 žena, od toga je 1.898 ratnih invalida, te su 772 žene nositeljice Partizanske spomenice 1941. Orden narodnog heroja dobilo je 290 boraca iz Hrvatske, od čega je 18 žena. Žrtava fašističkog terora bilo je 126.642, a samo u Jasenovcu ubijeno je 19.911 djece do četrnaest godina starosti.

Na strani okupatorskih, njemačkih i talijanskih, jedinica borile su se u Hrvatskoj i Oružane snage NDH, te četnici. Gotovo uvijek na području Hrvatske u tim formacijama bilo je gotovo pola milijuna vojnika, nešto više od 300.000 vojnika je poginulo ili zarobljeno od strane jedinica NOV i POH.

HPM-MRNH N-2603_f57_036

266. Partizan
Album ZAVNOH-a III.
HPM/MRNH N-2603, film 57, negativ 036

HPM-MRNH N-2603_f24_009

267. Partizan na položaju
Album ZAVNOH-a III.
HPM/MRNH N-2603, film 24, negativ 009

HPM-MRNH N-2203_1811

268. Partizan, Slavonija, 1944. godine
Album “Slavonija u NOB-i“ III.
HPM/MRNH N-2203 1811

Mitraljesci Kvarnerskog odreda na položajima u toku borbi za Pulu

269. Mitraljesci Kvarnerskog odreda na položajima u toku borbi za Pulu
Dokumentacijski centar antifašizma – Fototeka SABA RH / fototeka.sabh.hr

Oslobođenje Varaždina, svibanj 1945. godine

270. Oslobođenje Varaždina, svibanj 1945. godine
Presnimka iz knjige: Stvaranje Titove Jugoslavije, Opatija, 1988., str. 540.

HPM MRNH P-198

271. Nepoznati autor, bez naslova, 1944. g. – 1945., litografija, 716 x 556
HPM/MRNH P-198

Borci NOV u Trstu na paradi u oslobođenom Trstu 1945.

272. Borci Jugoslavenske armije (NOVJ) na paradi u oslobođenom Trstu 1945. godine
Album “Hrvatska u NOB“ (Privatno vlasništvo)

Tenkovi JA ulaze u Zagreb

273. Tenkovi JA ulaze u Zagreb
Dokumentacijski centar antifašizma – Fototeka SABA RH / fototeka.sabh.hr

HPM-MRNH F-123

274. Ulazak partizana u Zagreb, 8./9. svibnja 1945. godine
HPM/MRNH F-123

HPM-MRNH F-1605

275. Ulazak tenkovskih jedinica u Zagreb, svibanj 1945. godine
HPM/MRNH F-1605

HPM-MRNH F-146

276. Ulazak partizana u Zagreb, 9. svibnja 1945. godine
HPM/MRNH F-146

Veličanstveni miting u Zagrebu nakon Oslobođenja

277. Veličanstveni miting u Zagrebu nakon oslobođenja, svibanj 1945. godine
Album “Hrvatska u NOB“ (Privatno vlasništvo)