Oslobađanje teritorija i stvaranje narodne vlasti

Uspješnim vojnim i političkim rukovođenjem ustanka, stvoren je oslobođeni teritorij u svim republikama. Kako je oslobađanje teritorija podrazumijevalo brigu oko ishrane stanovništva, organizaciju privrede, pribiranje sredstava za vođenje rata, organizaciju organa za održavanje reda i sigurnosti, a u cilju stvaranja nove revolucionarne vlasti osnivaju se narodno-oslobodilački odbori (NOO-i). U te odbore birani su ljudi iz naroda u koje je on imao povjerenja, bez razlike na politička uvjerenja. Tamo gdje je biranje bilo tehnički nemoguće izvršiti, u NOO-e su imenovani predstavnici svih političkih opcija koje su stajale na stanovištu Narodnooslobodilačke borbe. Tako su NOO-i predstavljali novu klicu narodne vlasti.

Uloga Narodnooslobodilačkih odbora bila je dvostruka. S jedne strane oni su obnašali vlast, a s druge strane brinuli o ishrani boraca i stanovništva. Da bi se točno utvrdila njihova uloga, Vrhovni štab je krajem siječnja izdao propise o zadacima i ustrojstvu NOO-a, takozvani Fočanski propisi. Time su narodnooslobodilački odbori postali borbeni organi koji su služili narodnooslobodilačkoj borbi, birani su demokratskim putem, a njihova funkcija bila je snabdijevanje narodnooslobodilačke vojske hranom, odjećom i drugim potrepštinama. Kao organi reda i sigurnosti osiguravali su seoske straže, a pod njima je bila uprava gospodarskog života. Njihova uloga bila je i organizacija prehrane stanovništva, te vođenje brige o siromašnom i stradalom stanovništvu. Zbog zadnje funkcije, osnovan je i fond, čime su NOO-i po potrebi mogli vršiti rekviziciju od bogatog stanovništva, a od konfiscirane imovine, mogli su zadržati sve što vojne vlasti ne zadrže za potrebe vojske.

Stvaranjem velikog slobodnog teritorija na području Hrvatske i Bosne, Vrhovni štab dao je naredbe o provedbi izbora za narodnu vlast i osnivanju pozadinskih vojnih vlasti. Cilj ovih Naredbi bio je proširenje Fočanskih propisa i njihovo detaljno obrazlaganje. Pravo izlaska na izbore imali svi mještani sa napunjenih osamnaest godina bez obzira na narodnost, vjeru i spol. NOO-i su se birali na šest mjeseci, a jedino je ograničeno da na dužnost u odbore ne mogu biti birani borci dok su na vojnoj dužnosti.

Izbori za seoske NOO-e su provedeni do kraja 1942. godine, a za općinske i sreske u siječnju 1943. godine. Njihovim razvojem u toku borbe postali su jedini organi nove vlasti i postali politička osnova nove narodne države.

Osnivanje Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Hrvatske (ZAVNOH) u lipnju 1943. označio je konstituiranje najvišeg političkog antifašističkog organa vlasti. On je objedinio rad svih narodno-oslobodilačkih odbora koji se formiraju kao organi nove revolucionarne vlasti na svim oslobođenim (i neoslobođenim) teritorijima. Na III. zasjedanju ZAVNOH-a u Topuskom, svibnja 1944. ZAVNOH se konstituira u državni sabor Hrvatske i postaje nosilac najviše zakonodavne i izvršne vlasti, odnosno postaje najviši organ državne vlasti uspostavljene Federalne Hrvatske. Njegovo predsjedništvo dobiva izvršne funkcije vlade, a NOO-i i dalje ostaju osnovni organi državne vlasti.

Vojni sud VI. korpusa za vrijeme sudjenja bijeloj gardi i ustašama u Virovitici novembra 1944.

22. Vojni sud VI. korpusa za vrijeme sudjenja bijeloj gardi i ustašama u Virovitici studenog 1944. godine
Album “Hrvatska u NOB“ (Privatno vlasništvo)

Vojni sud 32. divizije

23. Vojni sud 32. divizije
Odbor za njegovanje tradicija Desetog korpusa / www.deseti-korpus.com

MGKc 1943-proglas-ante dobrila 2

24. Proglas Komande mjesta Koprivnica, studeni 1943. godine
Muzej grada Koprivnice

dd

25. O narodnoj vlasti…
Presnimka iz knjige: Pavle Kalninić “Andrija Hebrang – Svjedoci govore“, Zagreb, 2008. str. 145.

s

26. ZAVNOH je postao zakonodavna i izvršna vlast u Hrvatskoj
Presnimka iz knjige: Kalninić P., “Andrija Hebrang – Svjedoci govore“, Zagreb, 2008. str. 150.

novčanice
27. Novčanice Gospodarske banke za Istru, Rijeku i Slovensko primorje. Prva novčanica “1 lira“ tiskana je 1944. godine, druga novčanica “2 lire“ nije odobren i stoga nije puštena u promet, a treća novčanica “5 lira“ puštena je u promet 1945. godine
Presnimka iz knjige: Irislav Dolenec, Hrvatska numizmatika, Zagreb, 1993., str 174.

zajam2

zajam1

28. Obveznica ZAVNOH-a izdana u sklopu Zajma narodnog oslobođenja s datumom 15. kolovoza 1943. godine u apoenu od 100.000 dinara/kuna (prednja i stražnja strana)
Presnimka iz knjige: Irislav Dolenec, Hrvatska numizmatika, Zagreb, 1993., str 160.

novčanice 2

29. Partizanske nončanice u apoenima od 1, 5, 10, 20, 50, 100 i 1000 dinara puštene su u opticaj u toku 1944. godine i služile su kao sredstvo plaćanja
Privatno vlasništvo